Kako je izgledala borba za život i fascinantna priča nepoznata javnosti pogledajte u filmu 'Argo'!

Pod palicom Oskarovaca Ben Afflecka (redatelj) i Georgea Clooneya (producent), odlična glumačka ekipa donosi istinitu priču o agentu CIA-e koji predvodi operaciju spašavanja šest američkih građana iz Irana.

SADRŽAJ FILMA

Film donosi napetu borbu za život i fascinantnu priču koja je desetljećima bila nepoznata javnosti. Godine 1979., revolucija u Iranu doseže vrhunac napadom na američku ambasadu. Čak 52 Amerikanca postaju taoci opasnih i nemilosrdnih vođa pobune. Šestorica su u potpunom kaosu i panici uspjeli izmaknuti i naći utočište kod kanadskog veleposlanika. CIA-in stručnjak za "izvlačenje" Tony Mendez (Affleck) smišlja rizičan plan kako ih spasiti.



PREMA ISTINITOM DOGAĐAJU

'Argo' je temeljen na novinarskim člancima objavljenim 2007. godine u kojima je Tony Mendes, operativac agencije CIA, vodio spašavanje šestero američkih diplomata iz Teherana u Iranu tijekom iranske talačke krize 1979. godine.



ZANIMLJIVOSTI


Riječ "Argo" dolazi iz grčke mitologije. To je bio brod kojim su Jason i Argonautiplovili da bi spasili zlatnu vunu.

Da bi film podsjećao na 1970-te, Ben Affleck ga je snimao kao regularan film, potom je sjekao kadrove napola, te bi ih uvećavao za 200% što je umanjilo oštrinu slike. On je također kopirao pokrete kamere i užurbane prizore kancelarija iz filma 'Svi predsjednikovi ljudi' za sekvence koje prikazuju sjedište CIA-e, a za eksterijere Los Angelesa, je posudio scene iz filma 'Ubojstvo kineskog kladioničara'.



Poznato je da su ambasade Velike Britanije i Novog Zelanda odbile šestoro bjegunaca, ostavljajući kanadsku ambasadu kao jedino utočište. Ustvari, britanska ambasada pružila im je sklonište na nekoliko dana, ali svi su se složili da je kanadska ambasada najsigurnija i najpogodnija pa su se tamo preselili. Službenik ambasade Novog Zelanda ih je prebacio, a britanska ambasada je pomagala ostalim Amerikancima koji su se zatekli u zemlji u to vrijeme. Ben Affleck je izjavio da je namjerno odstupio od stvarnih događaja kako bi se ubrzao tempo i povećala napetost.



Ben Affleck je izjavio da je filmska ekipa imala neograničen pristup CIA-inom stvarnom sjedištu, kako za interijere tako i za eksterijere, te da zahvalnost za tu privilegiju pripada Tonyju Mendezu, umirovljenom agentu CIA-e kojeg je portretirao Affleck.

Dom Lestera Siegela u filmu je ustvari vila glumice Zsa Zsa Gabor na Beverly Hillsu. Zsa Zsa, koja je bila kod kuće za vrijeme snimanja, bila je previše bolesna da posmatra snimanje.
 

 

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju